Istorijat MTŠ "15.maj"
Nakon Prvog Svetskog rata slika Niša bila je jako loša. Bilo je puno ljudskih i materijalnih gubitaka. Stradala je naročito gradska privreda: industrija, zanatstvo i trgovina. Obnovu gradske privrede počeli su najpre trgovci prodavajući oskudne robne zalihe za skupe pare. Niš se potpuno oporavlja od rata 1936. godine. Drugi Svetski rat uništava sve podignuto i stečeno i vraća stanovnike Niša poljoprivredi i golom preživljavanju.
Stepen privrednog razvoja u Kraljevini Jugoslaviji nije bio ujednačen. Od toga su zavisili obim i organizacija stručnih škola zavisno od potreba kvalifikovanih radnika. Što se tiče Srednjotehničke škole Moravska banovina sa sedištem u Nišu tridesetih godina sa svih 1 600 000 stanovnika imala je 59 rudničkih preduzeća, 151 industrijsko preduzeće, preko 9 000 zanatskih radnji. Samo u Nišu bila je železnička radionica, mostovska radionica, tri tehničke fabrike, fabrika duvana, fabrika mašina i mnoga druga mašinska preduzeća, gde su radili uglavnom stručnjaci sa strane. Predsednik zanatske komore u Nišu u to vreme bio je Voja Dinić. On je, u stvari i pokrenuo inicijativu, a da bi ispunio potražnju za kvalifikovanim radnicima, obrazovao je odbor koji će raditi na otvaranju Srednje tehničke škole. Rad ovog Odbora i pomoć privrednika i političara Niša i okoline urodili su plodom. U samom početku Srednja tehnička škola u Nišu nije imala svoju zgradu pa je počela rad u staroj trošnoj zgradi bivše osnovne škole kod Saborne crkve, ali ubrzo je preseljena u privatnu zgradu u Hešuaninovoj ulici br. 37, a prizemlje stare zgrade pretvoreno je u radionicu.
Za početak škola je imala dosta nastavnog osoblja ali su nedostajale knjige pa su predavanja pisana i umnožavana. U prvi razred upisivali su se učenici sa završena četetiri smera gimnazije, grafičke škole, muške zanatske škole ili sa 19 godina ako su završili majstorsku-delovodsku školu. U početku u školi su postojali samo mašinski i građevinski smer. Škola je imala skroman fizički kabinet i nastavne zbirke: matematiču, tehnološko-mineralnu, zidarsku i mašinsku. Srednjotehnička škola je od samog početka razvijala rad u đačkim družinama. Naročito je aktivna bila literarna družina „Nikola Tesla“ đačka biblioteka raspolagala je sa 300 naslova, a nastavnička sa 360 formirana su i tri školska učenička fonda: prometni, školski i ekskurzioni. Zbog neverovatno velikog priliva učenika, prostor je predstavljao sve veći problem, pa je doneta odluka o izgradnji školske zgrade. Projekat je izradio inžinjer Aleksandar Medvedev i u leto 1947. Počela je izgradnja na današnjoj lokaciji u Beogradskoj ulici broj 22. U prostorijama STŠ“Nikola Tesla“ otvaraju se Visoke tehničke škole, a zatim i Tehnički fakultet 1960. godine. Broj učenika sedamdesetih godina narastao je na preko dve hiljade, tako da je škola postala jedna od najvećih u tadašnjoj SFRJ. Početkom sedamdesetih godina izdvajaju se elektrotehnički i građevinski odsek i formiraju sopstvene škole, a mašinski odsek i Škola učenika u privredi „Ivo Lola Ribar“ i industrijska železnička škola spajaju se i stvaraju Mašinski obrazovni centar „Veljko Vlahović“ sa tri organizacije udruženog rada: MTŠ“15.maj“, Škola za kvalifikovane radnike „12. Februar“ i Mašinska škola- bivši ŽIŠ.Takva organizacija škola postojala je od 1983. Kada sve članice postaju samostalne škole. Septembra 2016-te škola menja naziv u Prva tehnička škola "Milutin Milanković".
Škola je sarađivala sa mnogim školama iz regiona i republike. Takođe se pamti jako dobra saradnja sa mnogim poznatim preduzećima tog vremena. Do školske 1990/91. godine, škola imala je 36 odeljenja i 110 zaposlenih radnika. Školovala je učenike u dva područja rada: mašinstvo i obrada metala i metalurgija. Na žalost, od tada dolazi do smanjenja broja učenika i odeljenja. Škola deli sudbinu industrije grada. Marta meseca 1999. godine NATO vrši agresiju na našu zemlju. Gađa kasarnu i vojni otpad u susedstvu školske zgrade, te ona biva oštećena. Ostala je bez krova, prozora i vrata, sa pokidanim instalacijama i oštećenim kabinetima. Školska zgrada i fiskulturna sala bile su skoro neupotrebljive, pa je škola morala da se renovira.
Video materijal:
|
|
|